DIO PRVI – OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se, promovira i štiti ravnopravnost spolova, garantiraju jednake mogućnosti i
ravnopravan tretman svih osoba bez obzira na spol, u javnoj i u privatnoj sferi društva, te uređuje zaštita
od diskriminacije na osnovu spola.
Član 2.
(1) Osobe muškog i ženskog spola su ravnopravne.
(2) Puna ravnopravnost spolova garantira se u svim oblastima društva, uključujući ali ne ograničavajući
se na oblasti obrazovanja, ekonomije, zapošljavanja i rada, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, sportu,
kulturi, javnom životu i medijima, bez obzira na bračno i porodično stanje.
(3) Diskriminacija na osnovu spola i spolne orijentacije zabranjena je.
(4) Diskriminacijom se ne smatra uvođenje, donošenje i provođenje privremenih posebnih mjera s
ciljem otklanjanja postojeće neravnopravnosti, promoviranja jednakosti i zaštite ravnopravnosti
spolova.
(5) Diskriminacijom po osnovu spola ne smatra se norma, kriterij ili praksa koju je moguće objektivno
opravdati postizanjem zakonitog cilja, proporcionalnog poduzetim nužnim i opravdanim mjerama.
DIO DRUGI – DISKRIMINACIJA
Član 3.
(1)Diskriminacija po osnovu spola je svako stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe ili grupe
osoba zasnovano na spolu zbog kojeg se osobama ili grupi osoba otežava ili negira priznavanje,
uživanje ili ostvarivanje ljudskih prava ili sloboda.
(2) U svojim oblicima diskriminacija može biti direktna, indirektna, uznemiravanje, seksualno
uznemiravanje, poticanje na diskriminaciju i nasilje po osnovu spola.
Član 4.
(1)Direktna diskriminacija po osnovu spola postoji kada je osoba ili grupa osoba bila tretirana, tretira se
ili može biti tretirana nepovoljnije u odnosu na drugu osobu ili grupu osoba u istoj ili sličnoj situaciji.
(2)Indirektna diskriminacija po osnovu spola postoji kada prividno neutralna pravna norma, kriterij ili
praksa jednaka za sve je dovodila, dovede ili bi mogla dovesti u nepovoljniji položaj osobu ili grupu
osoba jednog spola u poređenju sa osobom ili grupom osoba drugog spola.
Član 5.
(1) Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje po osnovu spola kojim se želi povrijediti dostojanstvo
osobe ili grupe osoba i stvoriti zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo
okruženje ili kojim se postiže takav učinak.
(2) Seksualno uznemiravanje je svaki neželjeni oblik verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja
spolne prirode kojim se želi povrijediti dostojanstvo osobe ili grupe osoba, ili kojim se postiže takav
učinak, naročito kad to ponašanje stvara zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili
uvredljivo okruženje.
(3) Poticanje na diskriminaciju zasnovano na spolu, ako je počinjeno sa namjerom, izjednačava se sa
diskriminacijom u smislu člana 3. ovog Zakona.
Član 6.
(1) Nasilje po osnovu spola je zabranjeno.
(2) Nasilje po osnovu spola je svako djelovanje kojim se nanosi ili može biti nanijeta fizička, psihička,
seksualna ili ekonomska šteta ili patnja, kao i prijetnja takvim djelovanjem koje sputavaju osobu ili grupu
osoba da uživa u svojim ljudskim pravima i slobodama u javnoj i privatnoj sferi života.
(3)Nasilje po osnovu spola uključuje, ali se ne ograničava, na
a) nasilje koje se dešava u porodici ili domaćinstvu;
b) nasilje koje se dešava u široj zajednici;
c) nasilje koje počine ili toleriraju organi vlasti i drugi ovlašteni organi i pojedinci;
d) nasilje po osnovu spola u slučaju oružanih sukoba.
(4)Nadležne vlasti obavezne su poduzeti odgovarajuće mjere radi eliminacije i sprečavanja nasilja po
osnovu spola u javnoj i privatnoj sferi života, te osigurati instrumente pružanja zaštite, pomoći i naknade
žrtvama.
(5) Nadležne vlasti obavezne su poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući a ne ograničavajući se, na
oblast obrazovanja radi eliminacije predrasuda, običaja i svih drugih praksi baziranih na ideji inferiornosti
ili superiornosti bilo kojeg spola, kao i na stereotipnim ulogama osoba muškog i ženskog spola. Ovo
uključuje, ali nije ograničeno na edukaciju i podizanje svijesti među državnim službenicima, u javnosti i
na druge načine.
Član 7.
Viktimizacija je oblik diskriminacije koji postoji kada se osoba ili grupa osoba dovede u nepovoljniji
položaj zbog odbijanja naloga za diskriminatornim postupanjem, prijave diskriminacije, svjedočenja u
postupku zaštite od diskriminacije na osnovu spola ili ako je na bilo koji drugi način sudjelovao u
postupku vođenom povodom diskriminacije na osnovu spola.
Član 8.
(1) Posebne mjere se uvode privremeno radi ostvarivanja stvarne ravnopravnosti spolova i ne smatraju
se diskriminacijom, uključujući norme, kriterije ili prakse koje je moguće objektivno opravdati
legitimnim ciljem, a moraju biti proporcionalne, primjerene i nužne.
(2) Nadležni državni, entitetski, kantonalni organi i organi jedinica lokalne samouprave propisuju
posebne mjere zakonima i drugim propisima, drugim aktima, politikama, strategijama i planovima kojima
se uređuju pojedina područja društvenog života.
DIO TREĆI – DEFINICIJE
Član 9.
U smislu ovog Zakona smatra se:
a) spol predstavlja biološke i psihološke karakteristike po kojima se razlikuju osobe muškog i ženskog
spola, a označava i gender/rod kao sociološki i kulturološki uvjetovanu razliku između osoba muškog i
ženskog spola i odnosi se na sve uloge i osobine koje nisu uvjetovane ili određene isključivo prirodnim ili
biološkim faktorima, nego su prije proizvod normi, prakse, običaja i tradicije i kroz vrijeme su
promjenljivi;
b) ravnopravnost spolova znači da su osoba muškog i ženskog spola jednako prisutne u svim
područjima javnog i privatnog života, da imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih
prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata;
c) ravnopravan tretman svih osoba muškog i ženskog spola podrazumijeva osiguranje odsustva
diskriminacije po osnovu spola;
d) jednake mogućnosti svih osoba bez obzira na spol podrazumijeva odsustvo prepreka za
ekonomsko, političko i društveno učešće po osnovu spola;
e) Diskriminacija u jeziku postoji kada se koristi isključivo jedan gramatički rod kao generički pojam;
f) Institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova predstavljaju tijela i osobe koja
uspostavljaju nadležni zakonodavni, izvršni i organi uprave svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini radi
provođenja Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, koordiniranja i realizacije programskih ciljeva iz
Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine i osiguranja provođenje međunarodnih standarda u oblasti
ravnopravnosti spolova;
g) Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine je strategija kojom se definiraju programski ciljevi za
ostvarivanje ravnopravnosti spolova u svim oblastima društvenog života i rada, u javnoj i privatnoj sferi.
DIO ČETVRTI – OBRAZOVANJE
Član 10.
(1) Svi imaju jednaka prava na obrazovanje, bez obzira na spol.
(2) Obrazovna institucija ne smije vršiti diskriminaciju zasnovanu na spolu u vezi sa:
a) uslovima prijema;
b) odbijanjem prijema;
c) načinom pružanja usluga i benificija;
d) isključenjem iz procesa obrazovanja;
e) vrednovanjem dostignutih rezultata u toku obrazovanja;
f) jednakim uslovima u stvaranju karijere i profesionalnom usmjeravanju, stručnom usavršavanju i
sticanju diploma;
g) u drugim mogućim slučajevima.
Član 11.
(1) Nadležne vlasti, obrazovne institucije i druge pravne osobe obezbijedit će da planovi i programi i
metodologije osiguraju uspostavu obrazovnog sistema, koji će garantirati eliminaciju nastavnih programa
koji sadrže stereotipnu društvenu ulogu muškarca i žene, a koji za posljedicu imaju diskriminaciju i
nejednakost spolova.
(2) Sadržaji, koji promoviraju jednakost spolova, sastavni su dio nastavnog programa za sve nivoe
obrazovanja.
(3) Nadležne vlasti, obrazovne institucije i druge pravne osobe obezbijedit će efikasne mehanizme
zaštite protiv diskriminacije i seksualnog uznemiravanja i neće preduzimati nikakve disciplinske ili druge
kaznene mjere prema osobi, zbog činjenice da se on/ona žalio/la na diskriminaciju, uznemiravanje, ili
seksualno uznemiravanje, ili je svjedočio/la o diskriminaciji, uznemiravanju, ili seksualnom
uznemiravanju.
DIO PETI – ZAPOŠLJAVANJE, RAD I PRISTUP SVIM OBLICIMA RESURSA
Član 12.
(1) Svi su ravnopravni u procesu zapošljavanja po osnovu spola.
(2) U suprotnosti je s ovim Zakonom svaka diskriminacija zasnovana na spolu u procesu ponude
zapošljavanja, otvorenog oglasa, postupku popune slobodnih radnih mjesta, radnog odnosa i otkaza
radnog odnosa, osim u slučajevima predviđenim članom 8. ovog Zakona.
Član 13.
(1) Zabranjena diskriminacija po osnovu spola u radu i radnim odnosima je:
a) neprimjenjivanje jednake plaće i drugih beneficija za isti rad, odnosno za rad jednake vrijednosti;
b) onemogućavanje napredovanja u poslu pod jednakim uslovima;
c) onemogućavanje jednakih uslova za obrazovanje, osposobljavanje i stručno usavršavanje;
d) neravnomjerna prilagođenost radnih i pomoćnih prostorija i opreme poslodavca biološko-fiziološkim
potrebama zaposlenika oba spola;
e) različit tretman zbog trudnoće, porođaja ili korištenja prava na porodiljsko odsustvo, što uključuje i
onemogućavanje povratka na isti, ili jednako plaćen posao u istom nivou, nakon isteka porodiljskog
odsustva, kao i različit tretman muškaraca i žena u vezi s donošenjem odluke o korištenju odsustva nakon
rođenja djeteta;
f) bilo koji nepovoljni tretman roditelja ili staratelja u usklađivanju obaveza iz porodičnog i
profesionalnog života;
g) organiziranje posla, podjele zadataka ili na drugi način određivanja uslova rada, otkazivanje radnog
odnosa, tako da se na osnovu spola ili bračnog statusa zaposleniku dodjeljuje nepovoljniji status u odnosu
na druge zaposlenike;
h) svaka druga radnja ili djelo koje predstavlja neki od oblika direktne ili indirektne diskriminacije
utvrđene članom 4. ovog Zakona.
(2)Poslodavac je dužan preduzeti efikasne mjere u cilju sprečavanja uznemiravanja, seksualnog
uznemiravanja i diskriminacije po osnovu spola u radu i radnim odnosima utvrđenim stavom (1) ovog
člana, te ne smije preduzimati nikakve mjere prema zaposleniku/ci zbog činjenice da se on/ona žalio/la na
uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i diskriminaciju po osnovu spola.
Član 14.
(1) Opći i posebni kolektivni ugovori treba da budu usklađeni s odredbama ovog Zakona i osiguraju
jednake mogućnosti bez obzira na spol.
(2) Sindikati i udruženja poslodavaca imat će posebnu ulogu u osiguranju jednake zaštite prava na rad i
uslova pri zapošljavanju i osigurati a da ne postoji diskriminacija na osnovu spola među članovima, bilo
da je direktna ili indirektna.
Član 15.
(1) Svi imaju jednaka prava pristupa ekonomskom poslovanju, bez obzira na spol, što podrazumijeva
jednak tretman u pristupu svim ekonomskim resursima, privatizaciji, pristupu i korištenju kredita i drugih
oblika finansijske pomoći, dozvola i registracija za poslovanje, kao i uslova za njihovo dobijanje.
(2) Jednak tretman i jednake mogućnosti, te eliminacija diskriminacije obezbijedit će se i za žene na
selu, kako bi se omogućio njihov ekonomski opstanak i opstanak njihove porodice.
DIO ŠESTI – SOCIJALNA ZAŠTITA
Član 16.
(1) Svi imaju jednaka prava na socijalnu zaštitu bez obzira na spol.
(2) Zabranjena je diskriminacija na osnovu spola u uživanju svih oblika socijalnih prava utvrđenih
važećim zakonima, a posebno u slučajevima:
a) podnošenja zahtjeva za ostvarivanje bilo kojeg prava iz oblasti socijalne zaštite;
b) postupka utvrđivanja i načina korištenja socijalnih prava i utvrđenih beneficija;
c) prestanka uživanja utvrđenih prava.
Član 17.
Nadležne vlasti osigurat će da zakoni i drugi akti, te mehanizmi koji se odnose na pristup i korištenje
socijalne zaštite nisu diskriminirajući po osnovu spola, bilo direktno ili indirektno.
DIO SEDMI – ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Član 18.
(1) Svi imaju jednako pravo na zdravstvenu zaštitu, dostupnost zdravstvenim uslugama, uključujući i
one koje se odnose na planiranje porodice, bez obzira na spol.
(2) Zdravstvene institucije preduzet će sve mjere u cilju sprečavanja diskrimnacije po osnovu spola u
uživanju svih oblika zdravstvene zaštite.
(3) Nadležni organi vlasti preduzet će posebne mjere u cilju zaštite i unapređenja reproduktivnog
zdravlja žena.
DIO OSMI – SPORT I KULTURA
Član 19.
(1) Svi imaju jednaka prava i mogućnosti učešća i pristupa sportskom i kulturnom životu bez obzira na
spol.
(2) Nadležni organi vlasti, institucije i pravne osobe dužni su preduzeti sve mjere u cilju sprečavanja
diskriminacije po osnovu spola, a radi obezbjeđenja jednakih mogućnosti za:
a) pristup grani sporta ili kulturnom pravcu;
b) razvoj i pružanje potpore pojedinim granama sporta ili kulturnog pravca;
c) dodjeljivanje nagrada zajednice za izuzetna sportska i kulturna dostignuća unutar iste grane sporta ili
kulturnog pravca.
DIO DEVETI – JAVNI ŽIVOT
Član 20.
(1) Državna tijela na svim nivoima organizacije vlasti, i tijela lokalne samouprave, uključujući
zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, političke stranke, pravna lica s javnim ovlaštenjima, pravna lica koja
su u vlasništvu ili pod kontrolom države, entiteta, kantona, grada ili općine ili nad čijim radom javni
organ vrši kontrolu, osigurat će i promovirati ravnopravnu zastupljenost spolova u upravljanju, procesu
odlučivanja i predstavljanju. Ova obaveza postoji i za sve ovlaštene predlagače prilikom izbora
predstavnika i delegacija u međunarodnim organizacijama i tijelima.
(2) Ravnopravna zastupljenost spolova postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen najmanje u
procentu 40% u tijelima iz stava (1) ovog člana.
(3) Diskriminacijom po osnovu spola smatra se situacija kada ne postoji ravnopravna zastupljenost iz
stava (2) ovog člana.
(4) Tijela iz stava (1) ovog člana u cilju ostvarivanja ravnopravne zastupljenosti spolova i otklanjanja
diskriminacije dužna su donositi posebne mjere propisane članom 8. ovog Zakona.
DIO DESETI – MEDIJI
Član 21.
(1) Svi imaju pravo pristupa medijima bez obzira na spol.
(2) Zabranjeno je javno prikazivanje i predstavljanje bilo koje osobe na uvredljiv, omalovažavajući ili
ponižavajući način, s obzirom na spol.
(3) Mediji su dužni kroz programske koncepte razvijati svijest o ravnopravnosti spolova.
DIO JEDANAESTI- STATISTIĈKE EVIDENCIJE
Član 22.
(1) Svi statistički podaci i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obra|uju u državnim organima na
svim nivoima, javnim službama i ustanovama, državnim i privatnim preduzećima i ostalim subjektima
moraju biti prikazani po spolu.
(2) Statistički podaci i informacije, koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju, u skladu sa stavom (1)
ovog člana, moraju biti sastavni dio statističke evidencije i dostupni javnosti.
DIO DVANAESTI – SUDSKA ZAŠTITA
Član 23.
(1) Svako ko smatra da je žrtva diskriminacije ili da mu je diskriminacijom povrijeđeno neko pravo
može tražiti zaštitu tog prava u postupku u kojem se odlučuje o tom pravu kao glavnom pitanju, a može
tražiti i zaštitu u posebnom postupku za zaštitu od diskriminacije u skladu sa Zakonom o zabrani
diskriminacije BiH („Službeni glasnik BiH”, broj 59/09).
(2) Žrtva diskriminacije prema odredbama ovog Zakona ima pravo na naknadu štete prema propisima
koji uređuju obligacione odnose.
(3) Sve odluke nadležnih sudskih organa povodom povrede neke od odredbi ovog Zakona, bit će
dostavljene Agenciji za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine od strane sudova na nivou Bosne i
Hercegovine i Gender Centru Federacije Bosne i Hercegovine i Gender centru Republike Srpske od
strane sudova u entitetima Bosne i Hercegovine.
DIO TRINAESTI – OBAVEZE NADLEŽNIH ORGANA VLASTI
Član 24.
(1) Organi vlasti na državnom i entitetskom nivou, kantonalni organi i organi jedinica lokalne
samouprave, pravne osobe sa javnim ovlaštenjima. pravne osobe u većinskom vlasništvu države, u okviru
svojih nadležnosti, dužni su poduzeti sve odgovarajuće i potrebne mjere radi provođenja odredbi
propisanih ovim Zakonom i Gender akcionim planom Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne
ograničavajući se na:
a) donošenje programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima i na svim
nivoima vlasti;
b) donošenje novih ili izmjenu i dopunu postojećih zakona i drugih propisa radi usklađivanja sa
odredbama ovog Zakona i međunarodnim standardima za ravnopravnost spolova;
c) provođenje aktivnosti i mjera Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine kroz redovne programe
rada uz osiguranje budžetskih sredstava;
d) osiguranje prikupljanja, vođenja, analize i prikazivanja statističkih podataka razvrstanih po spolu;
(2) Sastavni dio programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima uključuje, ali
se ne ograničava na:
a) analizu stanja spolova u određenoj oblasti;
b) implementaciju donesenih državnih politika kroz akcione planove za ravnopravnost spolova;
c) mjere za otklanjanje uočene neravnopravnosti spolova u određenoj oblasti.
(3) Nadležni zakonodavni, izvršni i organi uprave svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini obavezni su
osnovati odgovarajuće institucionalne mehanizme za ravnopravnost spolova koji će provoditi Zakon o
ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, koordinirati realizaciju programskih ciljeva iz Gender
akcionog plana Bosne i Hercegovine i osigurati provođenje međunarodnih standarda u oblasti
ravnopravnosti spolova.
(4) Nadležni državni, entitetski i kantonalni organi vlasti, kao i organi jedinica lokalne samouprave
dužni su sve propise i druge akte iz svoje nadležnosti prije upućivanja u zakonsku proceduru dostaviti na
mišljenje institucionalnim mehanizmima za ravnopravnost spolova iz stava (2) ovog člana radi
usaglašavanja sa odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.
DIO ČETRNAESTI – PRAĆENJE I NADZOR NAD PROVOĐENJEM OVOG ZAKONA
Član 25.
(1) Nadzor nad provođenjem ovog Zakona obavlja Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice (u daljem
tekstu: Ministarstvo).
(2) Radi praćenja primjene ovog Zakona, u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, formira se
(3) Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine organizira se i radi u skladu s posebnom
odlukom koju, na prijedlog Ministarstva iz stava (1) ovog člana, donosi Vijeće ministara Bosne i
Hercegovine.
Član 26.
Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine u okviru svojih nadležnosti obavlja slijedeće
poslove:
a) prati i analizira stanje ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini na osnovu izvještaja koje
sačinjava Agencija i izvještaja entitetskih gender centara i o tome godišnje izvještava Vijeće ministara
Bosne i Hercegovine. Na osnovu rezultata analiza i praćenja sačinjava posebne izvještaje, mišljenja,
sugestije i preporuke radi upućivanja nadležnim tijelima na državnom nivou;
b) utvrđuje metodologiju izrade izvještaja o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini;
c) Inicira i koordinira izradu Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine, u saradnji sa entitetskim
gender centrima, a koji usvaja Vijeće ministara Bosne i Hercegovine;
d) prati primjenu i vrši koordinaciju aktivnosti sa svim relevantnim subjektima u procesu
implementacije Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine iz člana 24. stav (2) ovog Zakona;
e) sarađuje sa institucionalnim mehanizmima za ravnopravnost spolova u institucijama na državnom
nivou;
f) u postupku pripreme nacrta i prijedloga zakona, podzakonskih i drugih normativnih akata, strategija,
planova i programa, a prije dostavljanja Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, daje mišljenje o
usaglašenosti navedenih akata sa ovim Zakonom i međunarodnim standardima o ravnopravnosti spolova;
g) daje inicijativu i učestvuje u pripremi zakona, podzakonskih i drugih akata, strategija, planova i
programa, koji se donose na nivou Bosne i Hercegovine, u cilju utvrđivanja mjera za postizanje
ravnopravnosti spolova u svim oblastima društvenog života;
h) daje inicijativu za pokretanje postupka za izmjene i dopune propisa u slučaju neusaglašenosti sa
odredbama ovog Zakona, domaćim i međunarodnim standardima o ravnopravnosti spolova;
i) prima i obrađuje molbe, žalbe i predstavke osoba i grupa osoba u kojima se ukazuje na povrede
nekog prava iz ovog Zakona;
j) Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine donosi Jedinstvena pravila za primanje i
obrađivanje molbi, žalbi i predstavki osoba i grupa osoba i iz tačke i. ovog člana;
k) predstavlja i koordinira aktivnosti, u okviru svoje nadležnosti, na međunarodnom i regionalnom
nivou;
l) nadzire provođenje ovog Zakona i u saradnji sa Genderom Centrom Federacije Bosne i Hercegovine
i Gender centrom Republike Srpske i priprema izvještaje o ispunjavanju međunarodnih obveza u oblasti
ravnopravnosti spolova;
m) sarađuje u okviru svoje nadležnosti sa nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih
prava i sloboda;
n) vrši aktivnosti na promociji ravnopravnosti spolova;
o) obavlja ostale poslove u cilju provođenja ovog Zakona.
Član 27.
(1)Gender Centar Federacije Bosne i Hercegovine i Gender centar Republike Srpske prate primjenu
Zakona na nivou entiteta i u tu svrhu naročito obavljaju sljedeće poslove:
a) prate usaglašenost zakona i drugih akata, politika, strategija, planova i programa koji se donose na
nivou entiteta, sa domaćim i međunarodnim standardima za ravnopravnost spolova;
b) daju mišljenje o usaglašenosti zakona i drugih akata, politika, strategija, planova i programa koje se
donose na nivou entiteta sa odredbama ovog zakona i drugim domaćim i međunarodnim standardima za
ravnopravnost spolova i pokreću inicijative za usaglašavanje;
c) prate i analiziraju stanje ravnopravnosti spolova u entitetima;
d) pripremaju i sačinjavaju redovne i posebne izvještaje o stanju ravnopravnosti spolova u određenim
oblastima, pripremaju i sačinjavaju informacije, mišljenja i preporuke koje dostavljaju vladama entiteta i
drugim nadležnim organima i tijelima;
e) primaju i obrađuju molbe, žalbe i predstavke osoba i grupa osoba u kojima se ukazuje na povrede
nekog prava iz ovog Zakona u skladu sa Jedinstvenim pravilima iz člana 26. stav (1) tačka i);
f) sarađuju sa institucionalnim mehanizmima iz člana 24. stav (2) ovog Zakona;
g) predstavljaju i koordiniraju aktivnosti, u okviru svoje nadležnosti, na regionalnom nivou;
h) sarađuju sa nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda;
i) pružaju stručnu i savjetodavnu podršku i pomoć svim institucijama sistema i drugim partnerima.
(2)Gender Centar Federacije Bosne i Hercegovine i Gender centar Republike Srpske obavljaju i druge
poslove u vezi sa unaprjeđenjem i promocijom ravnopravnosti spolova u entitetima.
Član 28.
Nadležni organi vlasti i druge državne institucije, poslodavci, te druge pravne i fizičke osobe, dužni su
pružiti sve potrebne informacije i omogućiti uvid u dokumentaciju na zahtjev Agencije, Gender centra
FBiH i Gender centra RS odmah, a najkasnije u roku od 15 dana.
DIO PETNAESTI – KAZNENE ODREDBE
Član 29.
Ko na osnovu spola vrši nasilje, uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje kojim se ugrozi mir, duševno
zdravlje i tjelesni integritet kaznit će se kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.
Član 30.
(1) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 30.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
a) ne preduzme odgovarajuće mjere i efikasne mehanizme zaštite protiv diskriminacije po osnovu
spola, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja;
b) ne preduzme odgovarajuće mjere radi eliminacije i sprečavanja zabranjene diskriminacije po osnovu
spola u radu i radnim odnosima kako je definirano članom 12. i 13. ovog Zakona;
c) ne obezbijedi planove, programe i metodologije u obrazovnim institucijama koje će garantirati
eliminaciju stereotipnih programa, koji za posljedicu imaju diskriminaciju i nejednakost među
spolovima;
d) ne razvrstava po spolu statističke podatke i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju;
e) ne omogući javnosti uvid u statističke podatke koji se vode shodno ovom Zakonu;
f) na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način predstavlja bilo koju osobu javno, s obzirom na
spol.
(2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom od 100 KM do 1.000 KM i
odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i pojedinci koji samostalno obavljaju djelatnost ličnim radom
sredstvima u svojini građana.
(3) Nijedna odredba ovog člana ne može se tumačiti kao ograničavanje ili umanjivanje prava na vođenje
krivičnog ili građanskog postupka, pod uslovima propisanim ovim Zakonom.
(4) Do donošenja odgovarajućeg zakona o prekršajima Bosne i Hercegovine, prekršajni postupak po
odredbama ovog Zakona vodit će organi nadležni za ovaj postupak u entitetima i Brčko Distriktu Bosne i
Hercegovine.
(5) Novčana kazna naplaćuje se u korist Budžeta institucija Bosne i Hercegovine.
(6) Rješenja o prekršajima izvršavaju se u skladu s važećim zakonom entiteta, odnosno Brčko Distrikta
Bosne i Hercegovine.
Član 31.
Procesuiranje i donošenje odluka zbog krivičnog djela i djela prekršaja utvrđenih ovim zakonom hitne je
prirode i ima prioritet u radu nadležnih organa.
DIO ŠESTNAESTI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 32.
(1) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice predložit će formiranje Agencije za ravnopravnost spolova
u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(2) Svi državni i entitetski zakoni, kao i drugi odgovarajući propisi uskladit će se s odredbama ovog
Zakona, najkasnije u roku od 6 mjeseci.
Član 33.
Prečišćeni tekst Zakona bit će objavljen u “Službenom glasniku BiH”.
